Područje Crnog Luga poznato je kao područje izrazite depresije i kao područje koje obiluje ponorima. Na osnovi usmene predaje, čitavo područje Bijele Vodice nalazi se na vrhovima podzemnih stijena ispod koje protječu podzemni vodotoci navodno čak sve prema Bosiljevu. I sam Crni Lug, isto tako navodno je ispresijecan mnogobrojnim podzemnim ponorima i kanalima. Najstarije podatke o nekoliko spilja i jama na ovom području ostavio nam je i najčešći posjetitelj i istraživač Risnjaka na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Dragutin Hirc: „Crni je lug znamenit glede svojih ponornica i špilja. Četvrt sata od mjesta leži u vapnenim pećinama špilja Malenica, 15m duga, 6m široka i 5m visoka. U ovu špilju uvire potok Čimažev jarak. S proljeća i zimi nabuja voda tako, da je ponor ne može proždrieti, i zaplavi tada okolni kraj. U Malenici sa zapadne su strane takodjer dva ždrielca, koja vodu gutaju. Nedaleko od ove spilje ima dolac, a u njem sa sjeverne strane opet špiljica.“ Godine 1956. pod vodstvom Mirka Maleza istraživan je ponor Malenica. On objavljuje svoja morfološka i hidrološka zapažanja o ponoru i njegovoj okolici u kojoj spominje još jedan aktivan ponor. Prva opsežnija speleološka istraživanja počinju tek krajem 60-ih i početkom 70-ih godina. Također, u organizaciji Komisije za speleologiju Planinarskog saveza Hrvatske i SO PD “Željezničar” iz Zagreba u više navrata je od 1969. do 1976. godine istraživan ponor potoka Vele vode kod Crnog Luga. Istraživanje je u jednom trenutku moglo imati tragičan ishod jer je grupa speleologa, zbog nailaska vodenog vala koji im je onemogućio izlazak na površinu, u spilji ostala zarobljena tri dana. Naime, porječje potoka Vele vode i pritoka građeno je od nepropusnih stijena permske starosti (pješčenjaci i glinene stijene s proslojcima pješčenjaka i vapnenaca) pa se nakon dugotrajnih ili intenzivnih padalina u kratkom vremenu prema ponoru može slijevati velika količina vode. Vojnim telefonom postavljenim na početku istraživanja cijelo su vrijeme komunicirali sa speleolozima na površini. Oni su im slali hranu zapakiranu u vrećice koje je u kanal unosio vodeni tok. Ponor Vele vode je još uvijek najdulja spilja risnjačkog masiva. U vezi s time, prema najnovijim podacima Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza od 5. listopada 2016. godine, kao nešto vrlo zanimljivo za znatiželjnike s tog područja može se navesti Ponor Vele Vode, čija je horizontalna duljina 1495 m. Obzirom na navedeno, navedeni je ponor povezan sa Malenicom, udaljenom par stotinjak metara, a koja predstavlja prirodni spoj stijene za penjanje i ponora.
